dpkg3
Dijeta

Dijeta prema krvnim grupama

Hrana je jedan od najvažnijih aspekata našeg zdravlja. Sve preporuke za pravilnu prehranu zasnivaju se na vrijednostima namirnica: koliko sadrže ugljikohidrata, proteina, masti, vitamina, minerala, vlakana, sadrže li esencijalne mase kiseline? Slijedeći trend je bio da se ukaže na štetnost mesa i da se podstakne na unošenje zrnaste hrane. Za mnoge osobe sa krvnom grupom 0 ovakav način prehrane bio bi prava katastrofa. Sasvim je razumljivo što bi im laknulo kada čuju da ne samo što je uredu da jedu meso, već je i neophodno za njihovo zdravlje. Treba li, dakle, da budemo vegetarijanci ili ipak da jedemo meso? Šta je sa mediteranskim načinom prehrane? Odgovor na pitanja koja nam ishrana odgovara leži u tome ko smo mi, a ne o kojoj je dijeti riječ. Ono što jedemo u interakciji je sa svakim od nas na jedan veoma poseban način, uslovljen našom genetskom strukturom.

Hrana sama po sebi nije ni zdrava ni nezdrava, nego je u interakciji sa nama na zdrav ili nezdrav način. Rad doktora Džemsa i Pitera D'Adama omogućio je milionima ljudi širom svijeta da ovo iskuse. Piter D'Adamo je obavio izvanredan posao na daljem unapređenju otkrića svog oca dr. Džemsa D'Adama da je vaša krvna grupa (0, A, B, ili AB) ključ vašeg načina pravilne prehrane.

Dr. Džems D'Adamo, ljekar koji se opredijelio za naturopatsku medicine, uočio je da nekim ljudima vegetarijanska prehrana čini dobro, dok drugima ne. Slijedio je ovo početno zapažanje, proveo je mnogo godina isprobavajući razne vrste prehrane na svakom od svojih pacijenata, dok na kraju nije shvatio da mora da postoji nešto u našoj krvi što određuje vrstu hrane koja nam odgovara. Ljudima sa krvnom grupom A, izgledalo je da najviše odgovara prehrana bez mesa, sa proteinima iz soje i ribe, dok 0 grupa zahtjeva prehranu zasnovanu na mesu, uz izbjegavanje zrnaste hrane i mliječnih proizvoda. Ovo otkriće postavilo je osnovu za kasnija istraživanja njegovog sina. Piter D'Adamo, koji je u to vrijeme (oko 1980.) još studirao naturopatsku medicine, opredijelio se u okviru svojih studijskih usavršavanja za istu oblast koju je izučavao i njegov otac.

Genetika ima još mnogo toga da kaže. Okolina u kojoj živimo, način života i razmišljanja mogu biti čak i važniji, ali krvna grupa je isto tako dio naše strukture i ne smije se zanemarivati. Način prehrane, količina kretanja, stres itd. mogu doprinijeti da nam sopstvena krv bude prijatelj ili neprijatelj. Ako slijedimo preporuke koje omogućavaju našem tijelu dobru biohemiju i zdravlje će nam biti bolje. Naprotiv, izborima koji su u suprotnosti sa našim metabolizmom napunićemo tijelo toksinima, što stvara zdravstvene problem.

Podjela

Kako su se prvi humanoidi razvijali i između ostalog selili te nastanjivali zemlju tako se mijenjao i njihov način prehrane. Promjenom načina prehrane čovjekov probavni trakt se prilagođavao i dalje razvijao u različitim smjerovima. Razvile su se 4 osnovne krvne grupe:

  1. Krvna grupa 0 (Old) – lovci. Nalaze se na vrhu hranidbenog lanca. Prehrana se bazira na mesu. Kako se povećavala populacija tako su se počeli naseljavati sjevernije i uzgajati poljoprivredne kulture.
  • Krvna grupa A (Agrarian) – uzgajivači. Razvila se s početkom razvoja poljoprivrede i pripitomljavanja domaćih životinja. Najbrojnija krvna grupa među zapadnim Europljanima.
  • Krvna grupa B (Balance) – nomadi. Razvila se prilikom seljenja ljudi iz Afrike prema ostalim kontinentima (Europi, Aziji i Americi). Najbrojnija je u Aziji.
  • Krvna grupa AB (Modern) – moderna mješavina krvnih grupa A i B, ujedno i najmlađa.

Svaka krvna grupa nosi nacrt prehrane naših predaka i prema tome utječe na tu povezanost krvne grupe i prehrane.

Lektini

Lektini su jedna vrsta bjelančevina ili proteina koji na ljudski organizam imaju pozitivna ili negativna dejstva. Lektini su kao mala zla podzemna bića koja idu kroz tijelo tražeći ćelije za koje će da se prikače, zbijajući ih tako da one postaju toliko guste da ne mogu da obavljaju svoju funkciju kako treba.

Lektini

Bilo koji system može biti napadnut, nervni, probavni, kardiovaskularni ili hormonski. Lektini su proteini koji se mogu vezati za bilo koji molekul preko ugljikohidrata na površini ćelije. Osobine naše krvne grupe uprave se i izražavaju preko prisustva specifičnih šećera na površini naših ćelija.

Glavni razlog za izbjegavanja neke određene hrane prilikom prehrane prema krvnim grupama upravo su lektini. Drugi razlog je što određena hrana može da prouzrokuje zdravstvene probleme ljudima sa određenom krvnom grupom. Na primjer krvna grupa A izloženija je opasnosti od kardiovaskularnih oboljenja i povišenog holesterola, pa je kao zaštitnu mjeru umjesto maslaca koristiti maslinovo ulje, koje snižava nivo holesterola. Nulta krvna grupa ima problema sa mliječnim proizvodima i skoro u potpunosti mora da ih izbjegava.

Namirnice su podijeljene u 16 grupa:

  • meso, iznutrice, divljač,
  • morski plodovi,
  • mliječni proizvodi i jaja,
  • ulja i masti,
  • orašasti plodovi i sjemenke,
  • grahorice i mahunarke,
  • žitarice,
  • pekarski proizvodi,
  • tjestenina,
  • povrće, klice, soja,
  • voće,
  • sokovi i ostale tekućine,
  • začini,
  • umaci,
  • biljni čajevi,
  • razna pića.

U svakoj grupi se nalaze namirnice koje su ‘jako dobre – djeluju kao lijek’, ‘neutralne – djeluju kao hrana’ i koje ‘treba izbjegavati – djeluju kao otrov’.

Krvna grupa 0

Krvnoj grupi 0 najbolje odgovaraju životinjski proteini i intenzivna tjelovježba. Dijeta krvne grupe 0 se bazira na krtom crvenom mesu, bijelom mesu i ribi. Žitarice i mliječni proizvodi nisu odgovarajući.

Nemasno crveno meso i divljač se preporučuje 4-6 puta u toku sedmice (cca. 150 g), a bijelo meso i riba 2-3 puta u toku sedmice (cca. 150 g). Jaja (1 kom) se preporučuju 3 puta, sirevi (60 g) i jogurt (cca 150 g) 0-3 puta u toku sedmice. 1 kašika ulja i masti se preporučuje u količini 4-8 puta u toku sedmice, a orašasti plodovi (šačica) 3-4 puta sedmično.

krvna grupa 0

Da bi se izbjegla prevelika kiselost organizma treba paziti na dovoljan unos povrća (cvekle, brokule, kelja, rikule, endivije, češnjaka, luka, artičoke, peršuna, crvene paprike, bamije, tikve, batata i špinata) i voća (posebno šljiva i smokava).

  • namirnice koje potiču mršavljenje: morski plodovi, jodirana sol, jetrica, crveno meso, kelj, špinat, brokula. Restrikcijom žitarica, hljeba i mahunarki potaknut će se mršavljenje. Krvna grupa 0 bi trebala izbjegavati namirnice koje sadrže gluten.
  • namirnice koje potiču na debljanje: pšenični gluten, slatki kukuruz, grah, leća, kupus, kelj pupčar, cvjetača, gorušica.
  • namirnice koje djeluju kao lijek: govedina (može i mljevena), iznutrice (srce, bubrezi, jetra, žlijezde, tripe), janjetina, ovčetina, teletina, divljač, plava masnija riba (tuna, bakalar, skuša, grgeč, štuka, pastrmka, losos, sardina), laneno ulje, maslinovo ulje, bućine sjemenke, orasi.
  • namirnice koje djeluju kao hrana: piletina, pačetina, jarebica, zečetina, puretina, određeni morski plodovi (inćuni, rakovi, jastozi, kamenice, lignje), riblje ulje, sezamovo ulje, bademi, kesteni, lješnjaci, makadamija oraščići, pinjoli, sjemenke sezama i suncokreta, tahini pasta.
  • namirnice koje djeluju kao otrov: slanina, guščetina, šunka, svinjetina i od morskih plodova kavijar, hobotnica, ukiseljene haringe, dimljeni losos, suncokretovo ulje, brazilski orasi, indijski oraščići, kikiriki, pistacija.

Mišljenje

Zbog ograničavanja mlijeka i mliječnih proizvoda treba paziti na unos kalcija, pogotovo žene pred i u menopauzi, pa ga je potrebno suplementirati. Da bi se smanjile moguće probavne smetnje treba unositi dovoljno povrća (dijetalna vlakna), probiotika i vitamina C. Osobe s kardiovaskularnim bolestima bi trebale pripaziti na unos zasićenih masti.

Primjer jelovnika

Doručak:

  • ½ gjepfruta
  • 2 kriške integralnog hljeba sa kozijim sirom
  • zeleni čaj sa đumbirom

Ručak:

  • salata od cvekle
  • grilovani jagnjeći kotleti
  • špinat

Međuobrok:

  • štapići celera ili mrkve
  • nekoliko kriški voća
  • 2 rižina krekera s malo bademovog maslaca

Večera:

  • Omlet sa svježim začinima
  • brokula kuhana na pari sa đumbirom i bijelim lukom
  • voća salata od jagoda i breskvi
  • voda

Krvna grupa A

Krvnoj grupi A najbolje odgovaraju vegetarijanske dijete. U mnogome je suprotnost krvnoj grupi 0.

Nemasno crveno meso i divljač se preporučuje izbjegavati u potpunosti, a bijelo meso i riba se mogu konzumirati do 3 puta sedmično (cca. 150 g). Jaja (1 kom), sirevi (60 g) i jogurt (cca 150 g) se preporučuju 1-3 puta sedmično te minimalno mlijeka. 1 kašika ulja i masti se preporučuje u količini 2-6 puta sedmično, a orašasti plodovi (šačica) 2-5 puta sedmično.

Određene žitarice odgovaraju krvnoj grupi A pa se preporučuju unositi 5-9 puta (cca. 150 g). Povrće je odlično za krvnu grupu A, pogotovo brokula, endivija, kelj, češnjak, peršin, luk te tofu. Voće se preporučuje  čak 3 puta dnevno (marelice, trešnje, smokve, ananas, limuni, šljive).

  • namirnice koje potiču mršavljenje: biljna ulja, soja, povrće, ananas.
  • namirnice koje potiču na debljanje: proteini iz mesa i meso općenito te mliječni proizvodi, grah, bob ali i previše žitarica.
  • namirnice koje djeluju kao lijek: šaran, bakalar, oslić, losos, sardine, sojin sir i mlijeko, laneno i maslinovo ulje, kikiriki, sezamove sjemenke, leća, određene vrste graška.
  • namirnice koje djeluju kao hrana: piletina, puretina, morski pas, jaja, kozje mlijeko i sirevi, jogurti, repičino i riblje ulje, bademi, makadamijini orasi, pinjoli, suncokretove sjemenke, kesteni, orasi, tahini pasta.
  • namirnice koje djeluju kao otrov: sve vrste crvenog i masnijeg mesa te iznutrice, školjke, rakovi, hobotnice, škampi, punomasno mlijeko, svježi kravlji sir i ostali masni sirevi, suncokretovo i sezamovo ulje, brazilski orasi, indijski oraščići, pistacija, grah, bob.

Mišljenje

Preporuka za visoki unos voća i povrća je odlična. Moglo bi u prehrani nedostajati zasićenih i nezasićenih masti. Također treba pomno pratiti unos proteina da ne bi bio prenizak. Prehrana je bogata C vitaminom, folnom kiselinom i dijetalnim vlaknima. Po potrebi treba suplementirati željezo. Odlično se može prilagoditi osobama s kardiovaskularnim bolestima koje moraju paziti na unos zasićenih masti.

Primjer jelovnika

Doručak:

  • 1 jabuka
  • 2 kriške integralnog hljeba sa maslacem od kikirikija

Ručak:

  • Grilovane sardine
  • Pečene tikvice
  • Nekatarina

Međuobrok:

  • 50 g kikirikija
  • 2 šljive
  • voda

Večera:

  • tofu pirjan sa zelenim mahunama i graškom
  • jogurt
  • čaj

Krvna grupa B

Krvna grupa B je mlađa od dvije prethodne, i koliko god ima sličnosti s krvnom grupom A tako se u nekim dijelovima jako razlikuje.

Mogu se dobro kombinirati namirnice i biljnog i životinjskog svijeta. Nemasno crveno meso i divljač se preporučuje 2-3 puta sedmično (cca. 150 g), a bijelo meso se može konzumirati do 3 puta sedmično  (cca. 150 g) te morski plodovi 3-5 puta (cca. 150 g). Jaja (1 kom) se preporučuju 3-4 puta sedmično,  sirevi (60 g) 3-5 puta sedmično  i jogurt (cca 150 g) 2-4 puta. Mlijeko se može konzumirati više nego kod prethodne dvije grupe – 4-5 puta sedmično (cca 150 g). 1 kašika ulja i masti se preporuča u količini 4-6 puta sedmično, a orašasti plodovi (šačica) 2-5 puta sedmično.

Određene mahunarke odgovaraju krvnoj grupi B pa se preporučaju unositi 2-3 puta (cca 75 g), a i hljeb dobro podnose (bez glutena). Povrće je odlično za krvnu grupu B, 3-5 puta porcija dnevno (cca 150 g) pogotovo kupus, kelj, mrkve i gljive, batat. Voće se preporuča čak 3-4 puta dnevno (banane, brusnice, grožđe, papaja, ananas i šljive).

  • namirnice koje potiču mršavljenje: zeleno povrće, meso, jetrica, jaja.
  • namirnice koje potiču na debljanje: kukuruz, heljda, leća, kikiriki i sjemenke sezama. Slabo podnose namirnice koje sadrže gluten.
  • namirnice koje djeluju kao lijek: janjetina, ovčetina, zečetina, bakalar, oslić, sardine, svježi kravlji sir, kozji sir i mlijeko, feta sir, kefir, mozzarella, jogurt, maslinovo ulje, riblje i laneno ulje, bademi kesteni orasi, grah, bob, peršin, curry, đumbir
  • namirnice koje djeluju kao hrana: govedina, jetrica, puretina, teletina, tuna, kavijar, haringe, losos, morski pas, lignje, maslac, gouda, ementaler, punomasno mlijeko, sojino mlijeko, sirutka, grašak, paprika, češnjak, čokolada
  • namirnice koje djeluju kao otrov: slanina, piletina, guska, pačetina, šunka, srce, svinjetina, inćuni, rakovi, losos, hobotnica, dimljeni losos, sladoled, suncokretovo i sezamovo ulje, lješnjaci, kikiriki, pistacije, pinjoli, sezamove sjemenke, tahini pasta, leća, kečap

Mišljenje

Iako je ova dijeta raznolika treba dobro balansirati između raznih grupa namirnica. Omogućuje unos širokog raspona namirnica te se bez većih problema mogu zadovoljiti sve nutricionističke preporuke. Nema potrebe za posebnom suplementacijom. Omogućuje dovoljan unos mikronutrijenata, dijetalnih vlakana i omega-3 masnih kiselina.

Primjer jelovnika

Doručak:

  • 1 kivi
  • Ovsena kaša sa mlijekom i suhim grožđem
  • kafa

Ručak:

  • grčka salata (zelena salata, celer, luk, krastavci, malo feta sira, začinjena limunom)
  • banana
  • ledeni zeleni čaj

Međuobrok:

  • malo svježeg posnog sira
  • nekoliko krišaka kruške
  • voda
medjuobrok

Večera:

  • janjeći gulaš sa šparogama
  • smeđa riža
  • povrće kuhano na pari (brokula)

Krvna grupa AB

Najmlađa krvna grupa koja je jako prilagodljiva raznim namirnicama. Sadrži preporuke koje u nekim segmentima objedinjuju i krvnu grupu A i krvnu grupu B. npr. iako im odgovara meso kao namirnica, odgovara im u malim količinama.

Nemasno crveno meso i divljač se preporuča 1-3 puta sedmično (cca. 150 g), a bijelo meso se može konzumirati do 2 puta sedmično (cca. 150 g) i to u kombinaciji s povrćem i tofuom. Morski plodovi se preporučuju 3-5 puta (cca. 150 g). Jaja (1 kom), sirevi (60 g) i jogurt (cca. 150 g) se preporučuju 3-6 puta. Mlijeko se može konzumirati više nego kod prethodne dvije grupe – 4-6 puta sedmično (cca. 150 g). 1 kašika ulja i masti se preporučuje u količini 4-8 puta sedmično, a orašasti plodovi (šačica) 3-7 puta sedmično. Određene mahunarke se preporučuju unositi 2-3 puta (cca 75 g).

Generalno dobro podnose žitarice, pa i pšenicu, ali trebaju ograničiti njihov unos. Povrće se preporučuje konzumirati 3-5  porcija dnevno (cca. 150 g) pogotovo brokula, cvjetača, celer, krastavci, gljive, kelj. Voće se preporučuje 3-4 puta na  dan (višnje, brusnice,šljive, smokve, grožđe).

  • namirnice koje potiču mršavljenje: tofu, morski plodovi, zeleno povrće, alga kelp, mliječni proizvodi, ananas.
  • namirnice koje potiču na debljanje: crveno meso, grah, bob, sjemenke, slatki kukuruz, heljda, pšenica.
  • namirnice koje djeluju kao lijek: janjetina, ovčetina, zečetina, puretina, bakalar, oslić, sardine, svježi kravlji sir, kozji sir i mlijeko, mozzarella, maslinovo ulje, orasi, kikiriki, kesten, leća, zob, peršin.
  • namirnice koje djeluju kao hrana: jetrica, haringe, losos, lignje, edamer, ementaler, gauda, nemasno mlijeko, sojino mlijeko, sirutka, jogurt, repičino, riblje i laneno ulje, bademi, brazilski, orah, indijski oraščići, pinjoli, pistacija, šparoge, endivija, špinat, tikvice.
  • namirnice koje djeluju kao otrov: slanina,govedina, pačetina, piletina, guska, šunka, srce, svinjetina, teletina, inćuni, rakovi, lignje, kamenice, dimljeni losos, maslac, sladoled, suncokretovo i sezamovo ulje, lješnjaci, sezamove i bućine sjemenke, tahini pasta, bob, avokado, radič.

Mišljenje

Pogodna za široku populaciju. Omogućuje raznoliki izbor namirnica, ali s obzirom da je mješavina krvnih grupa A i B moguće su veće različitosti među pojedincima. Mogu se zadovoljiti sve nutricionističke preporuke.

Primjer jelovnika

Doručak:

  • voda s limunovim sokom
  • razrijeđeni sok od grejpa
  • 2 kriške prepečenog hljeba od cjelovitih žitarica
  • kafa bez kofeina

Ručak:

  • 115 g purećih prsa
  • 2 kriške raženog hljeba
  • cezar salata
  • 2 šljive
  • biljni čaj
rucak

Međuobrok:

  • 115 g malomasnog jogurta s voćem
  • ledeni čaj

Večera:

  • omlet od tofua
  • pirjano povrće
  • voćna salata
  • crno vino po želji

Slične objave