EQ vs IQ
Ostalo

EQ ili IQ za zagarantovan uspjeh u životu

U slučajevima razmatranja inteligencije često se dešava da pojedinci sa visokim IQ-om od kojih se obično najviše očekuje da uspiju u životu, u današnje vrijeme ne uspijevaju da ostvare ta najviša očekivanja. U isto vrijeme, neki drugi, sa osrednjim akademskim uspjehom, uspjeli su u profesionalnom svijetu da ostvare izuzetna dostignuća.

Dok IQ može da do 20% doprinese faktorima koji određuju uspjeh u životu, preostalih 80% ili više određeno je sa drugim faktorima. Drugim riječima, preovlađujuća većina naših velikih uspjeha u životu nije određena koeficijentom IQ. Razlog za ovu iznenađujuću činjenicu je jednostavan: uspjeh u životu je daleko više zasnovan na EQ (koeficijentu emocionalne inteligencije) nego na IQ (koeficijentu inteligencije). Emocije koje su van kontrole mogu da učine da se čak i najinteligentnije osobe ponašaju na način koji nije baš najrazumniji.

EQ

Šta je zapravo koeficijent emocionalne inteligencije? EQ je u stvari mjera onih osobina ličnosti koje su istraživanjima potvrđene kao značajne za uspješan i prijatan život. Osobe sa visokim EQ-om imaju kontrolu nad svojim impulsima i emocijama. Oni su ljudi od povjerenja, pošteni, savjesni, pouzdani i odgovorni. Oni su fleksibilni i sposobni da se prilagode promjenama, također su otvoreni za konstruktivnu kritiku, novitete, neobične ideje, nove pristupe i obavještenja. Uz sve ovo, ljudi sa visokim EQ-om su svjesni ograničenja sopstvenih sposobnosti i imaju razumna očekivanja.

Pokazalo se da emocionalna inteligencija pomaže ljudima da jasnije misle, da uspješnije komuniciraju, da smanje broj crno-bijelih izjava i razviju zajedništvo sa drugima u grupi saradnika. Ove vještine su presudno važne u današnjem poslovnom okruženju koje je orijentisano ka znanju, gdje su napori skladnog tima koji uspješno sarađuje više nego ikada ranije presudno značajni za uspjeh svake organizacije.

Pojedinac sa visokim EQ-om ima sposobnost da se potpuno odvoji od svoje emocionale reakcije na uznemiravajući događaj i logički sagleda šta se u stvari zaista dogodilo. Njihovo poštenje im omogućava da razumiju i druga gledišta, kao i moguća rješenja za nastali problem. Iako će Vaš prvi posao nakon završenog fakulteta najvjerovatnije biti neposredno povezan sa Vašim IQ-om, napredovanje na radnom mjestu će biti više povezano sa EQ-om. Ljudi sa visokim IQ-om to često ne razumiju, oni misle da nisu unaprijeđeni zato što ostatak svijeta nije dovoljno inteligentan da prepozna njihov IQ. Oni se često osjećaju poniženim ili misle da život nije fer. Istina je da poslodavci prepoznaju inteligenciju prilikom odluka za unaprijeđenje.

 U osnovi osobe sa visokim EQ-om svojim „unutrašnjim okom“ vide mnogo širu sliku, tako da su u stanju da izbjegnu emocionalne uspone i padove. Emocionalna inteligencija sadrži pet osnovnih sastavnih dijelova:

  • Poznavanje svojih emocija
  • Upravljanje svojim emocijama
  • Prepoznavanje emocija drugih
  • Upravljanje odnosima
  • Motivisanje samog sebe da se postižu zadani ciljevi

Možda ste primjetili da je riječ „emocija“ u žiži tri od navedenih pet komponenti, a riječ „motivacija“ predstavlja faktor koji aktivira, usmjerava i održava ponašanje usmjereno ka ostvarenju cilja. Bliska povezanost EQ-a i motivacije je glavni razlog zašto visoki IQ automatski ne obezbjeđuje uspjeh u životu, dok sama motivacija je ključni komponenta za uspjeh u životu.

IQ

Genetika više utiče na IQ nego na EQ, ali naslijeđe igra određenu ulogu i u EQ-u. Mnoga djeca uče šta je emocionalna inteligencija – ili njen nedostatak – od svojih roditelja. Iskustva iz djetinjstva također imaju veliki uticaj na EQ. Seksualno zlostavljanje tokom djetinjstva ima veliki uticaj na amigdalu, limbički sistem i oblasti prefrontalnog korteksa mozga. Čeoni režanj mozga se zapravo skuplja, dok limbički sistem postaje snažniji. Razvijanje visokog EQ-a je otežano u takvim situacijama, ali nije i nemoguće. Gledanje zabavnog programa na televiziji tokom djetinjstva također za posljedicu ima dramatično povećanje limbičkog sistema, što ga onda čini važnijim od čeonog režnja mozga. To je jedan od razloga zašto mnogi pedijatri sada savjetuju da djeca mlađa od 12 godina ne treba da gledaju zabavne i filmske programe na televiziji.

Vaš sadašnji nivo emocionalne podrške će snažno uticati na vaš EQ. Fizički faktori kao što su nedostatak sna, nedostatak fizičkog vježbanja i neuravnotežena prehrana također doprinose slabom EQ-u, posebno u reakcijama na stresne događaje nad kojima nemate kontrolu. Prehrana se javlja kao naročito značajan faktor koji utiče na emocionalnu inteligenciju. Nedavne studije su pokazale da pojedinac koji je reagovao mirno dok je bio na zdravstveno bezbjednoj prehrani, mogao je da reaguje potpuno suprotno dok je koristio takozvanu „brzu“ (rafinisanu) hranu, a nepovoljna posljedica koja slijedi prečesto je trajno oštećenje ili neprestano kajanje.

Najvažniji faktor koji je neophodan za visok EQ je ono što pojedinac misli. To što mislite u određenom trenutku zaista utiče na ono što kao ličnost u suštini jeste: možete da promijenite svoje osnovne vrijednosti i vjerovanja mjenjanjem načina života na koji o njima razmišljate. Kad to radite, vi često doživljavate trajno poboljšanje raspoloženja, gledišta i produktivnosti. Istraživanjem je dokazano da negativne misli, koje podstiču nemir, skoro uvijek sadrže ogromna iskrivljenja. Iako, spolja gledano, te misli mogu da izgledaju sasvim razložne, one su zapravo iracionalne, uvrnute i pogrešne. Takvo razmišljanje je glavni uzrok patnje u našem današnjem svijetu. Dobra vijest je da jačanjem svog pozitivnog razmišljanja možemo da popravimo raspoloženje, odnose sa drugima i život uopšte – što kao rezultat dovodi do posljedica koje se postepeno šire oko nas i imaju silu da mijenjaju svijet.

Da biste otpočeli sa poboljšanjem sopstvenog EQ-a i postigli trajnu promjenu, potrebno je da razmotrite i riječi koje često koristite i misli koje gajite. Nova očekivanja i vjerovanja će morati da zamjene stare dok će nove spoznaje zamjeniti automatske negativne misli. Potrebno je da vježbate da prepoznajete nezdravo razmišljanje, kao ono što zaista i jeste, kao lošu naviku koja vodi u slabo samopoštovanje, pa čak i ono što je još lošije – stalno neraspoloženje.

Slične objave